Identitet sorte

Prokupac je kroz istoriju, a pre pojave međunarodnih sorti vinove loze u Srbiji, na ovim prostorima bio dominantna sorta, uključujući sve ostale bele i crne.

Danas je ostalo jako malo starih zasada prokupca, a najviše ih se nalazi u Župi. Novi zasadi nalaze se širom Srbije, i svedoče o renesansi ove plemenite sorte.

Sinonimi za prokupac: kameničarka, rskavac, niševka, negotinsko crno, skopsko crno...

Osim Srbije, prokupac se može naći u nekoliko zemalja regiona kao što su Severna Makedonija ili Bugarska. List mu je veliki, trodelan, grozdovi krupni - do 300gr, valjkasti i srednje zbijeni, dok je bobica okrugla, krupna, tamno plave pokožice koja je pod zubima hrskava. Prokupac je pozna sorta, bere se u četvrtoj epohi. Sorta je prilično rodna i bujna, a uspešno se gaji i u tradicionalnom i u špalirskom obliku. Srednje je otporna na bolesti, ali je slabo otporna na niske temperature. Nakuplja 18 do 22% šećera i 5-7 g/l kiselina. Međutim, izdvojeni su varijeteti koji su u stanju da sintetišu i do 24% šećera, pa i više, sa sadržajem ukupnih kiselina do 8g/l.

Istorija i tradicija

Prokupac je dugo bio najprisutnija sorta vinove loze u vinogradima Srbije. Brojni sinonimi svedoče o rasprostranjenosti ove sorte. Sam naziv prokupac vodi poreklo iz Toplice, jer su grad Prokuplje i prokupac poneli ime po Svetom Prokopiju, zaštitniku grada Prokuplja. Istorijski izvori svedoče da je hrišćansko stanovništvo u Prokuplju posedovalo više od 2000 hektara vinograda prokupca koji su okruživali grad, a vino dobijeno iz tih vinograda se nazivalo prokupačko.

U Župi aleksandrovačkoj, prokupac je bio poznat pod nazivom rskavac, pri čemu je sam naziv ukazivao na debelu pokožicu bobice, jer je prilikom ugriza stvaran karakterističan "hrskav" zvuk. Zahvaljujući Župi i župskim vinarima, prokupac se očuvao do današnjih dana. A Župa ostaje carstvo prokupca u kom još uvek možemo naći brojne stare vinograde prokupca, neki čak i više od 100 godina stari.

U centralnoj Srbiji, prokupac se u vinogradima sadio najčešće zajedno sa skadarkom, i takav izbor sortimenta je imao naziv "šumadijski sad". U Šumadiji je uobičajeni naziv sorte bio kameničarka, a pretpostavlja se da taj naziv potiče od sela Kamenica kod Kragujevca koje je u prošlosti bilo pokriveno vinogradima prokupca.

U periodu do filoksere, prokupac je imao odličnu reputaciju i najbolja vina Srbije su pravljena od prokupca. Nažalost, nakon Drugog svetskog rata, u fokusu postaje industrijska proizvodnja vina čime prokupac postaje "ružno pače" srpske vinske industrije, predodređen za masovnu proizvodnju jeftinih vina. Samim tim, postepeno se urušila reputacija sorte. Donekle se održala reputacija ružice, tradicionalnog ružičastog vina intenzivnije boje napravljenog od prokupca, no i to ponajviše zahvaljujući praksi pravljenja roze špricera.

Tek krajem 20. veka, prokupac ponovo dolazi u ruke vinara koji veruju da od njega mogu nastati vrhunska vina kojim se Srbija može ponositi. Starim vinogradima je posvećena naročita pažnja. Prokupac se sve više sadi u vinogradima Srbije, ovog puta uzimajući u obzir savremena znanja u vinogradarstvu. Prokupac je ostao isti, ali se naš odnos prema njemu promenio. Kao rezultat toga smo dobili vrhunska vina od prokupca koja osvajaju medalje i nagrade na najznačajnijim svetskim vinskim takmičenjima.

Značaj

Prokupac je nekada bio najzastupljenija sorta vinove loze u srpskim vinogradima.

Danas se vinogradi prokupca sve više šire u vinskim rejonima Srbije. Prokupac je u vinskom svetu postao sinonim za kvalitetna vina iz Srbije, jedinstvenog stila i karaktera. Priča o prokupcu je ujedno i priča o Srbiji.